• matou

O le ā le mea ua aʻoaʻoina i tatou e le Falemataʻaga o le Faʻaletonu e uiga i le faiga faʻakapitalisi?

Ua iloa e tagata uma na maua e Thomas Edison ni auala e 2,000 e fai ai se moli e aunoa ma le faia oe lava. Na fausia e James Dyson ni faʻataʻitaʻiga e 5,126 aʻo leʻi ausia le manuia tele i lana masini faʻamamā eletise e lua-cyclone. Toeitiiti lava a gau le Apple i le vaitau o le 1990 ona o ana Newton ma Macintosh LC PDAs e le mafai ona tauva ma oloa a Microsoft poʻo IBM. O le toilalo o oloa e le o se mea e maasiasi ai pe natia, ae o se mea e faʻamanatuina. E tatau i tagata fai pisinisi ona faʻaauau pea ona faia ni lamatiaga taua, lea e masani ona toilalo, ina ia mafai ai e le sosaiete ona alualu i luma ma foia nisi o faʻafitauli tetele o le lalolagi. O le matagofie o le faiga faʻakapitalisiti o lona faʻamalosia lea o faʻataʻitaʻiga e ala i le faʻataʻitaʻi ma le sese, aua i le tele o tulaga e le mafai ona vavalo poʻo le a le mea o le a manaʻo ai tagata faʻatau.
O le mafai ona faia ni tulaga lamatia ma le saoloto e tulituliloa ni manatu valea o le pau lea o le faagasologa e tau atu i le manuia o le fouga. O le Falemataaga o le Failure i Uosigitone, DC e faamamafaina ai lenei mea taua e ala i le faaalia o le tele o toilalo pisinisi, o nisi na muamua atu i lo latou taimi, ae o isi na o ni nai mea laiti i laina oloa a nisi kamupani na matua manuia lava. Na talanoa Reason ma Johanna Guttmann, o se tasi o faatonu o le faaaliga, e uiga i le taua o le toilalo ma le auala e sili atu ai ona aoao mai ai nisi o pisinisi, e pei o tekinolosi, nai lo isi. O nisi ia o oloa sili ona manaia na tuuina atu i le faaaliga:
Na faʻalauiloa muamua e Mattel ia Skipper, le tuafafine laʻitiiti o Barbie, i le 1964. Peitaʻi i le vaitau o le 1970, na filifili ai le kamupani ua oʻo i le taimi e tuʻu ai Skipper e matua. Ua faʻalauiloa mai se faʻataʻitaʻiga fou o Skipper, e moni lava e lua pepe taalo i le tasi - o se taugofie tele! Ae o le mea moni, a e siʻitia lima o Skipper, e faʻalauteleina ona susu ma faʻateleina. Ua iloa ai o teineiti laiti (ma o latou mātua) e le fiafia i le i ai o se pepe taalo talavou ma se tagata matua. Peitaʻi, na faia e Skipper se faʻaaliga puʻupuʻu i le ata tifaga Barbie i le fale laau na la nonofo ai ma Mickey (o se Barbie maʻitaga ma o se meataalo foʻi ua le manuia).
Na suia e le Walkman le auala tatou te faalogologo ai i musika a o e alu i fafo i le vaitau o le 1980. I le 1983, na faalauiloa ai e Audio Technica le masini faalogologo feaveaʻi AT-727 Sound Burger. E mafai ona e faalogologo i faamaumauga i soo se mea, ae e le pei o le Walkman, e tatau ona taoto mafolafola le Soundburger e taina ai, o lea e le mafai ai ona e fealuaʻi solo ma ia. E le gata i lea, e mafiafia ma e le puipuia ai au faamaumauga tatala. Ae na sao le kamupani ma ua gaosia nei se masini faalogologo Bluetooth feaveaʻi mo tagata e fiafia i mea e le masani ai.
O le nofoa Hawaii (e taʻua foʻi o le nofoa hula), o loʻo lisiina o se tasi o "50 Mea e Sili Ona Leaga" a le mekasini Time i le 2010, ua mamanuina e faʻamalosi ai ou maso i lau galuega mai le 9 i le 5. O le gaioiga faataamilomilo o le faavae o le nofoa ua mamanuina e ... "teleport" oe i se siosiomaga filemu aʻo faʻamalieina lou tua. Ae o lenei lagona e latalata i le lele i se vaalele fenumiai. I le taimi nei e sili atu nai lo se isi lava taimi, e taua mo tagata faigaluega ona feoaʻi solo i le taimi o le aso faigaluega, ae o laulau tutu poʻo fala savali e le o faʻalavelave tele (ma sili atu ona aoga) i le galuega.
I le 2013, na faʻalauiloa ai e Google ni mata tioata atamai e iai ni mea pueata ua fausia i totonu, pulea leo ma se laupepa fou. O nisi e fiafia i tekinolosi ua naunau e faʻaalu le $1,500 e faʻataʻitaʻi ai le oloa, ae o loʻo i ai ni atugaluga matuia e uiga i mea o loʻo siakiina e le oloa. Peitaʻi, o loʻo faʻagasolo le atinaʻeina o le Google Glass fou e faʻaaogaina ai le tekinolosi faʻaopoopoina o le mea moni, o lea tatou te faʻamoemoe o le a le oʻo i lenei oloa se faʻalavelave faʻapena.
Fa'atagaga ata: Etena, Janine ma Jim, CC BY 2.0 e ala i Wikimedia Commons; Polygoon-Profilti (producer) / Nederlands Instituut voor Beeld en Geluid (tagata matau), CC BY-SA 3.0 NL, e ala i Wikimedia Commons; NotFromUtrecht, CC BY -SA 3.0, e ala i Wikimedia Commons; evaluator en.wikipedia, CC BY-SA 3.0, e ala i Wikimedia Commons; mageBROKER/David Talukdar/Newscom; EyePress/Newscom; Brian Olin Dozier/ZUMAPRESS/Newscom; Thomas Trutschel/Photo Alliance/photothek/Newscom ; Jaap Arriens/Sipa USA/Newscom; Tom Williams/CQ Roll Call/Newscom; Bill Ingalls – NASA e ala i le CNP/Newscom; Joe Marino/UPI/Newscom; Vaai faalemafaufau i Saina/Newswire; Pringle Archives; Envato Elemene. Fatuga faamusika: “Dove” Laria Se”, Silvia Rita, e ala i le Artlist, “New Car”, Rex Banner, e ala i le Artlist, “Blanket”, Van Stee, e ala i le Artlist, “Busy Day Ahead”, MooveKa, e ala i le Artlist, “Presto””, Adrian Berenguer, e ala i le Artlist ma le “Goals” e Rex Banner, e ala i le Artlist.


Taimi na lafoina ai: Oke-20-2023