• matou

O le fa'atuatuaga, le atamai fa'apitoa e taula'i i tagata ma le galulue fa'atasi o le autū lea o le ulua'i Nofoaga Autu mo Tala Fou a le RAISE Health Symposium |

O loʻo talanoaina e tagata tomai faapitoa i le AI pe faʻapefea ona tuʻufaʻatasia le AI malosi i le tausiga o le soifua maloloina, le mafuaʻaga e taua tele ai le galulue faʻatasi o vaega eseese, ma le gafatia o le AI gaosia i suʻesuʻega.
Na faia e Feifei Li ma Lloyd Minor le saunoaga amata i le uluai RAISE Health Symposium i le Stanford University School of Medicine i le aso 14 o Me. Steve Fish
O le toatele o tagata ua maua i le atamai fa'apitoa sa i ai se ituaiga o taimi "aha", ma tatala ai o latou mafaufau i se lalolagi o mea e mafai ona fai. I le uluai fonotaga a le RAISE Health Symposium ia Me 14, na fa'asoa mai ai e Lloyd Minor, MD, o le tiakono o le A'oga Faafoma'i a le Iunivesite o Stanford ma le sui peresitene mo mataupu tau foma'i i le Iunivesite o Stanford, lona manatu.
Ina ua fesiligia se talavou fia iloa e aotele ana sailiiliga e uiga i le taliga i totonu, sa ia liliu atu i le atamai fa'apitoa o le tuputupu a'e. “Sa ou fesili, 'O le a le superior canal dehiscence syndrome?' Na ta'u atu e Minor i le toetoe 4,000 tagata na auai i le symposium. I ni nai sekone, na aliali mai ai ni parakalafa se tele.
“E lelei tele, e matuā lelei lava,” o lana tala lea. “O lenei faʻamatalaga ua tuʻufaʻatasia i se faʻamatalaga puʻupuʻu, saʻo ma faʻamuamua manino o le faʻamaʻi. O se mea mataʻina tele lenei.”
E toatele na lagolagoina le fiafia o Minor mo le faamoemoe e afa aso, o se taunuuga o le fuafuaga a le RAISE Health, o se galuega faatino na faalauiloa e le Aoga Faafomai a le Iunivesite o Stanford ma le Stanford Institute for Human-Centered Artificial Intelligence (HAI) e taiala ai le faaaogaina tatau o le atamai faapitoa i suesuega faafomai, aoaoga, ma le tausiga o gasegase. Na iloiloina e le au failauga le uiga o le faatinoina o le atamai faapitoa i vailaau faafomai i se auala e le gata ina aoga mo fomai ma saienitisi, ae ia manino foi, tonu ma tutusa mo gasegase.
“Matou te talitonu o se tekinolosi lenei e faʻaleleia atili ai tomai o tagata,” o le saunoaga lea a Fei-Fei Li, o le polofesa o le saienisi komepiuta i le Stanford School of Engineering, o le faatonu o le poloketi RAISE Health with Minor ma le faatonu lagolago o le HAI. Mai lea tupulaga i lea tupulaga, e ono tulaʻi mai ni tekinolosi fou: mai faasologa fou o molekiu o vailaau faʻamaʻi i le faʻafanua o meaola eseese ma le faʻaalia o vaega natia o le biology autu, o loʻo faʻavavevaveina e le AI le mauaina o suʻesuʻega faasaienisi. Ae le o nei mea uma e aoga. “O nei faʻaoga uma e mafai ona i ai ni taunuuga e leʻi mafaufauina, ma matou te manaʻomia saienitisi komepiuta e atiina ae ma faʻatinoina [atamai faʻapitoa] ma le faʻaeteete, galulue faʻatasi ma le tele o paʻaga, mai fomaʻi ma tagata e faʻatauaina amioga mama ... i tagata tomai faapitoa i le saogalemu ma isi mea,” o lana tala lea. “O polokalame e pei o le RAISE Health e faʻaalia ai lo matou tautino atu i lenei mea.”
O le tuufaatasia o vaega e tolu o le Stanford Medicine—le Aoga Faafomai, Stanford Health Care ma le Aoga Faafomai o le Soifua Maloloina o Tamaiti a le Iunivesite o Stanford—faapea ma ona sootaga ma isi vaega o le Iunivesite o Stanford ua tuuina ai i se tulaga o loo tauivi ai tagata atamamai ma le atinaeina o le atamai faapitoa, mataupu tau pulega ma le tuufaatasia i le matata o le tausiga o le soifua maloloina ma vailaau faafomai. O le pese lea.
“Ua matou i ai i se tulaga lelei e avea ai ma paionia i le atinaʻeina ma le faʻatinoina ma le faʻaeteete o le atamai faʻapitoa, mai suʻesuʻega faʻavae faʻapitoa i meaola i le faʻaleleia atili o le atinaʻeina o vailaʻau ma le faʻaleleia atili o faiga faʻataʻitaʻi faʻapitoa, e oʻo lava i le tuʻuina atu o auaunaga tau soifua maloloina. tausiga soifua maloloina. O le auala ua faʻatulaga ai le faiga o le tausiga soifua maloloina,” o lana tala lea.
E to’atele failauga na fa’amamafaina se manatu faigofie: taula’i atu i le tagata fa’aoga (i lenei tulaga, o le ma’i po’o le foma’i) ma o le a mulimuli mai isi mea uma. “E tu’u ai le ma’i i le totonugalemu o mea uma matou te faia,” o le saunoaga lea a Dr. Lisa Lehmann, o le fa’atonu o amioga fa’aletino i le Brigham and Women’s Hospital. “E mana’omia ona tatou mafaufau i o latou mana’oga ma mea e fa’amuamua.”
Mai le agavale i le taumatau: O le failauga o tala fou a le STAT o Mohana Ravindranath; Jessica Peter Lee o le Microsoft Research; Sylvia Plevritis, polofesa o le saienisi o faʻamaumauga faʻafomaʻi, o loʻo talanoaina le matafaioi o le atamai faʻapitoa i suʻesuʻega faafomaʻi. Steve Fish
O failauga i le laulau, e aofia ai Lehmann, o le foma'i fa'afoma'i o le Iunivesite o Stanford o Mildred Cho, MD, ma le Ofisa Sili o Falema'i a Google o Michael Howell, MD, na latou matauina le lavelave o faiga fa'afoma'i, ma fa'amamafa ai le mana'omia ona malamalama i lo latou fa'amoemoega a'o le'i faia se fa'alavelave. Fa'atino ma ia mautinoa o faiga uma ua atia'e e aofia ai tagata uma ma fa'alogo i tagata ua mamanuina e fesoasoani i ai.
O se tasi o ki autū o le manino: e fa'amanino mai ai po'o fea e sau ai fa'amatalaga na fa'aaogaina e toleni ai le algorithm, o le a le fa'amoemoega muamua o le algorithm, ma pe o le a fa'aauau pea ona fesoasoani fa'amatalaga a gasegase i le lumana'i i le algorithm e a'oa'o ai, fa'atasi ai ma isi mea taua.
“O le taumafai e vavalo i faafitauli tau amio a’o le’i oo ina ogaoga [o lona uiga] o le sailia lea o le nofoaga sili ona lelei lea e te iloa ai le tekinolosi e te mautinoa ai, ae le o le taimi e te le’i salalau atili ai [le faafitauli] ma foia vave ai.” , o le tala lea a Denton Char. Sui Tauva o Saienisi Faafoma’i, Polofesa Lagolago o le Matagaluega o Anesthesiology a Tamaiti, Faafoma’i Perioperative ma Faafoma’i Tiga. O se tasi o laasaga taua, o lana tala lea, o le faailoaina lea o i latou uma e aafia i le tekinolosi ma fuafua pe faapefea ona latou mananao e taliina na fesili.
O Jesse Ehrenfeld, MD, o le peresitene o le American Medical Association, o loo talanoaina ai mea e fa e mafua ai ona faaaogaina so o se meafaigaluega faafuainumera mo le soifua maloloina, e aofia ai ma mea e faamalosia e le atamai faapitoa. Pe aoga? Pe aoga lenei mea i la’u faalapotopotoga? O ai e totogi? O ai e nafa?
Na taʻua e Michael Pfeffer, MD, le ofisa sili o faʻamatalaga a le Stanford Health Care, se faʻataʻitaʻiga talu ai nei lea na faʻataʻitaʻiina ai le tele o mataupu i tausimaʻi i falemaʻi a Stanford. E lagolagoina fomaʻi e faʻataʻitaʻiga gagana tetele e tuʻuina atu ai faʻamatalaga muamua mo savali a gasegase. E ui e le atoatoa le galuega faatino, ae o fomaʻi na fesoasoani e atiina ae le tekinolosi na lipotia mai o le faʻataʻitaʻiga e faʻafaigofie ai a latou galuega.
“Matou te taula’i atu i taimi uma i mea taua e tolu: saogalemu, lelei ma le aofia ai. O i matou o foma’i. Matou te tautō e “lē faia se mea leaga,” o le tala lea a Nina Vasan, MD, o le polofesa fesoasoani fa’afoma’i o le mafaufau ma le saienisi o amioga, o lē na auai ia Char ma na auai Pfeffer i le vaega. “O le auala muamua lea e tatau ona iloilo ai nei meafaigaluega.”
Na amata e Nigam Shah, MBBS, Ph.D., Polofesa o Foma’i ma le Saienisi o Fa’amaumauga Fa’afoma’i, le talanoaga i se fuainumera e ofo ai e ui lava i se lapata’iga talafeagai i le aofia. “Ou te tautala i upu lautele ma fuainumera, ma o nisi taimi e foliga mai e matua tuusa’o lava,” o lana tala lea.
E tusa ai ma le saunoaga a Shah, o le manuia o le AI e faalagolago i lo tatou gafatia e faalautele ai. "O le faia o suʻesuʻega faasaienisi talafeagai i se faʻataʻitaʻiga e tusa ma le 10 tausaga, ma afai o polokalame taʻitasi e 123 o fellowship ma residency e mananaʻo e faʻataʻitaʻi ma faʻatino le faʻataʻitaʻiga i lena tulaga faigata, o le a faigata tele ona faia le saienisi saʻo aua o loʻo matou faʻatulagaina a matou taumafaiga ma [faʻataʻitaʻi]] O le a tau $138 piliona e faʻamautinoa ai o loʻo galue lelei a matou 'upega tafaʻilagi uma," o le tala lea a Shah. "E le mafai ona matou gafatia lenei mea. O lea e manaʻomia ai ona matou sailia se auala e faʻalautele ai, ma e manaʻomia ona matou faʻalautele ma faia le saienisi lelei. O tomai faigata o loʻo i ai i le tasi nofoaga ma o tomai faʻalautele o loʻo i le isi nofoaga, o lea o le a matou manaʻomia ai lena ituaiga o paʻaga."
Sa auai le Sui Dean Yuan Ashley ma Mildred Cho (Reception) i le RAISE Health Workshop. Steve Fish
O nisi o failauga i le fonotaga fa’atasi na fai mai e mafai ona ausia lenei mea e ala i faiga fa’apa’aga a le malo ma tagata tumaoti, e pei o le Poloaiga Fa’atonu talu ai nei a le Maota Pa’epa’e i le Atina’eina ma le Fa’aaogaina o le Atamai Fa’apitoa, Saogalemu ma Fa’atuatuaina ma le Consortium for Healthcare Artificial Intelligence (CHAI).
“O le faiga faapaaga a le malo ma le vaega tumaoti e sili ona gafatia o se tasi lea i le va o aʻoga maualuluga, le vaega tumaoti ma le vaega a le malo,” o le saunoaga lea a Laura Adams, o le faufautua sinia i le National Academy of Medicine. Na ia matauina e mafai e le malo ona faamautinoa le faatuatuaga a le lautele, ma e mafai e nofoaga faafomai faaleaoaoga ona tuuina atu le faamaoniga, ma e mafai e le vaega tumaoti ona saunia tomai faapitoa ma le taimi komepiuta. “E sili atu i tatou uma nai lo soo se tasi oi tatou, ma ua tatou iloa… e le mafai ona tatou tatalo e iloa le gafatia o le [atamai faʻapitoa] sei vagana ua tatou malamalama i le auala e fegalegaleai ai le tasi ma le isi.”
Na saunoa le toatele o failauga o loo i ai foi le aafiaga o le AI i suesuega, pe o faaaogaina e saienitisi e suesue ai aoaoga faavae o meaola, vavalo i faasologa fou ma fausaga o mole mole gaosi e lagolago ai togafitiga fou, pe fesoasoani foi ia i latou e aotele pe tusi ni pepa faasaienisi.
“O se avanoa lenei e vaʻai ai i mea e le o iloa,” o le tala lea a Jessica Mega, MD, o se fomaʻi fatu i le Stanford University School of Medicine ma o le faʻavae faʻatasi o le Alphabet's Verily. Na taʻua e Mega le hyperspectral imaging, lea e puʻeina ai foliga o ata e le vaaia e mata o le tagata. O le manatu o le faʻaaogaina lea o le atamai faʻapitoa e iloa ai mamanu i ata o pathology e le vaʻaia e tagata e faʻaalia ai faʻamaʻi. “Ou te faʻamalosiau i tagata e talia mea e le o iloa. Ou te manatu o tagata uma iinei e iloa se tasi e iai se ituaiga o faʻafitauli faʻafomaʻi e manaʻomia se mea e sili atu nai lo mea e mafai ona tatou tuʻuina atu i le taimi nei,” o le tala lea a Mejia.
Sa malilie fo‘i le ‘aufaipule e fa‘apea, o faiga fa‘apitoa o le atamai o le a maua ai ni auala fou e iloa ai ma tau ai le faia o fa‘ai‘uga fa‘aitu‘au, pe na faia e tagata pe na faia e le atamai, fa‘atasi ai ma le mafai ona iloa ai le puna o le fa‘aitu‘au.
“E sili atu le soifua maloloina nai lo na o le tausiga faafoma’i,” o le maliliega lea a le to’atele o sui o le komiti. Na fa’amamafa mai e failauga e masani ona le amana’ia e le au su’esu’e mea e fa’atatau i le soifua maloloina i le va fealoa’i, e pei o le tulaga tau tamaoaiga, numera meli, tulaga o a’oa’oga, ma le lanu ma le ituaiga tagata, pe a aoina fa’amaumauga e aofia ai ma fa’afaigaluegaina tagata auai mo su’esu’ega. “E na’o le aoga o le AI pe afai o fa’amaumauga o lo’o a’oa’oina ai le fa’ata’ita’iga,” o le saunoaga lea a Michelle Williams, o se polofesa o fa’ama’i pipisi i le Iunivesite o Harvard ma o se polofesa lagolago o fa’ama’i pipisi ma le soifua maloloina o tagata i le A’oga Faafoma’i a le Iunivesite o Stanford. “Afai tatou te faia le mea tatou te taumafai e fai. fa’aleleia atili taunu’uga o le soifua maloloina ma fa’aumatia ai le le tutusa, e tatau ona tatou mautinoa tatou te aoina fa’amaumauga maualuga i amioga a tagata ma le siosiomaga fa’aagafesootai ma le natura.”
Na saunoa Natalie Pageler, MD, o le polofesa faafomaʻi o tamaiti ma vailaau, o faʻamaumauga tuʻufaʻatasi o le kanesa e masani ona le aofia ai faʻamaumauga i fafine maʻitaga, ma mafua ai ona faʻaituʻau lē maalofia i faʻataʻitaʻiga ma faʻateteleina ai le le tutusa o loʻo iai i le tausiga o le soifua maloloina.
Fai mai Dr. David Magnus, o se polofesa o tamaiti ma vailaʻau, e pei o soʻo se tekinolosi fou, e mafai e le atamai faʻapitoa ona faʻaleleia atili ai mea i le tele o auala pe faʻateteleina ai foʻi. O le lamatiaga, fai mai Magnus, o le a aʻoaʻoina e faiga faʻapitoa o le atamai e uiga i taunuuga le tutusa o le soifua maloloina e mafua mai i mea e mafua ai le soifua maloloina ma faʻamalosia ai na taunuuga e ala i a latou galuega. "O le atamai faʻapitoa o se faʻata e atagia ai le sosaiete o loʻo tatou ola ai," o lana tala lea. "Ou te faʻamoemoe o taimi uma tatou te maua ai le avanoa e faʻamalamalamaina ai se mataupu—e faʻaalia ai se faʻata ia i tatou lava—o le a avea ma faʻamalosiauga e faʻaleleia atili ai le tulaga."
Afai e te le'i mafai ona auai i le mafutaga faaleaoaoga a le RAISE Health, e mafai ona maua se faamaumauga o le sauniga iinei.
O le A'oga Faafoma'i a le Iunivesite o Stanford o se faiga fa'apitoa tu'ufa'atasi mo le tausiga o le soifua maloloina fa'alea'oa'oga e aofia ai le A'oga Faafoma'i a le Iunivesite o Stanford ma faiga fa'apitoa mo le tu'uina atu o tausiga soifua maloloina mo tagata matutua ma tamaiti. Latou te iloa fa'atasi le gafatia atoatoa o le biomedicine e ala i su'esu'ega fa'atasi, a'oa'oga ma le tausiga fa'apitoa o gasegase. Mo nisi fa'amatalaga, asiasi i le med.stanford.edu.
O loʻo fesoasoani se faʻataʻitaʻiga fou o le atamai faʻapitoa i fomaʻi ma tausisoifua i le Falemaʻi o Stanford e galulue faʻatasi e faʻaleleia le tausiga o maʻi.


Taimi na lafoina ai: Iulai-19-2024