• matou

Tagata Suesue a Howard: O manatu fa'ailogalanu ma fa'ailoga tagata e uiga i le evolusione o le tagata o lo'o salalau pea i le saienisi, vaila'au ma a'oa'oga

WASHINGTON – O se tusiga suʻesuʻega tāua i se mekasini na lolomiina e le Howard University School of Medicine ma le Matagaluega o Biology o loʻo suʻesuʻeina ai le auala o loʻo faʻaalia ai pea e faʻailogalanu ma faʻailoga tagata le evolusione o le tagata i le tele o mea faʻaleaganuʻu i ala o faasalalauga lauiloa, aʻoaʻoga ma saienisi.
O le 'au su'esu'e a Howard e tele matā'upu fa'apitoa ma matagaluega eseese sa taitaia e Rui Diogo, Ph.D., Polofesa Lagolago o Foma'i, ma Fatima Jackson, Ph.D., Polofesa o le Biology, ma sa aofia ai tamaiti a'oga fa'afoma'i e to'atolu: Adeyemi Adesomo, Kimberley, S. Farmer ma Rachel J. Kim. O le tusiga "E Le Na'o le Taimi Ua Tuana'i: O Fa'ailoga Tagata Fa'ailoga Tagata ma Fa'ailoga Tagata Fa'afeusuaiga o lo'o Fa'aauau Pea Ona Fa'asalalauina le Biology, Anthropology, Medicine, and Education" na aliali mai i le lomiga lata mai o le mekasini fa'asaienisi lauiloa o le Evolutionary Anthropology.
“E ui o le tele o talanoaga i lenei autu e sili atu ona fa'ata'ita'i, ae o la matou tusiga e tu'uina atu ai fa'amaoniga tuusa'o ma malamalama i le uiga moni o le fa'ailogalanu ma le fa'ailoga tagata,” o le tala lea a Diogo, o le tusitala autū o le tusiga i le mekasini. “E le gata i aganu'u lauiloa, ae fa'apea fo'i i falemata'aga ma tusi a'oga, o lo'o fa'aauau pea ona tatou va'aia fa'amatalaga o le evolusione o tagata o se aga masani mai tagata uliuli, e foliga mai e sili atu ona 'anamua' i tagata pa'epa'e, e sili atu ona 'atamaoaiga' o lo'o fa'aalia i le tusiga.”
E tusa ai ma le saunoaga a Jackson, o le faʻamatalaga faifai pea ma le le saʻo o le demokratia ma le evolusione i tusitusiga faasaienisi ua faʻaseseina ai le vaaiga moni o le eseesega o meaola o tagata.
Na ia faaauau: “O nei mea sese ua leva ona iloa, ma o le mea moni e faapea o loo faaauau pea mai lea tupulaga i lea tupulaga e fautua mai ai atonu e iai isi matafaioi a le faailogalanu ma le faailoga tagata i lo tatou sosaiete – o le ‘papa’e, o le pule silisili ese a alii ma le vavaeeseina o ‘isi’.” mai le tele o vaega o le sosaiete.
Mo se faʻataʻitaʻiga, o loʻo faʻamamafaina e le tusiga ata o mea na tutupu i le olaga o tagata na saunia e le tusiata lauiloa o John Gurch, o loʻo faʻaalia i le Smithsonian National Museum of Natural History i Washington, DC. E tusa ai ma le au suʻesuʻe, o lenei ata o loʻo faʻaalia ai se "alualu i luma" faasolosolo o le evolusione o le tagata mai le lanu pogisa o le paʻu i le lanu malamalama o le paʻu. Ua faʻailoa mai e le pepa e le saʻo lenei faʻamatalaga, ma maitauina e naʻo le 14 pasene o tagata o loʻo soifua i aso nei e faʻailoa mai o latou igoa o ni "papaʻe." Ua fautua mai foʻi le au suʻesuʻe o le manatu lava ia o le lanu o se vaega o se isi tala le saʻo, aua e leai se lanu i meaola ola. o lo tatou ituaiga.
“O nei ata e lē gata ina fa’aitiitia ai le lavelave o lo tatou evolusione, ae fa’apea fo’i i lo tatou talafaasolopito talu ai nei o le evolusione,” o le tala lea a le tamaititi a’oga fa’afoma’i tausaga tolu o Kimberly Farmer, o le tusitala fa’atasi o le pepa.
Sa suʻesuʻeina ma le faʻaeteete e tusitala o le tusiga faʻamatalaga o le evolusione: ata mai tusiga faasaienisi, falemataʻaga ma nofoaga o le tofi faʻaleaganuu, pepa faʻamaumau ma polokalame televise, tusi aʻoga faafomaʻi ma e oʻo lava i mea tau aʻoaʻoga ua vaʻaia e le faitau miliona o tamaiti i le lalolagi atoa. Ua taʻua i le pepa o le faʻailogalanu faʻavae ma le faʻailoga tagata ua leva ona i ai talu mai aso muamua o le soifuaga o tagata ma e le na o atunuu i Sisifo e tutupu ai.
O le Iunivesite o Howard, na faavaeina i le 1867, o se iunivesite tumaoti mo suʻesuʻega e 14 kolisi ma aʻoga. E silia ma le 140 polokalame faʻailoga muamua, faʻailoga faʻailoga maualuluga ma polokalame faʻapolofesa e aʻoaʻoina e tamaiti aʻoga. I le sailia o le tulaga silisili i le upumoni ma le auaunaga, ua gaosia e le iunivesite ni Schwartzman Scholars se toʻalua, ni Marshall Scholars se toʻafa, ni Rhodes Scholars se toʻafa, ni Truman Scholars se toʻa 12, ni Pickering Scholars se toʻa 25, ma le silia ma le 165 Fulbright Awards. Ua tele atu foʻi PhD Aferika-Amerika ua gaosia e Howard i le lotoa. E toʻatele atu tagata e mauaina nai lo se isi lava iunivesite i Amerika. Mo nisi faʻamatalaga e uiga i le Iunivesite o Howard, asiasi i le www.howard.edu.
E mafai e le matou 'au feso'ota'iga lautele ona fesoasoani ia te oe e fa'afeso'ota'i ma tagata tomai fa'apitoa i le faia'oga ma tali fesili e uiga i tala fou ma mea tutupu a le Iunivesite o Howard.


Taimi na lafoina ai: Setema-08-2023